Prikazivanje članaka po tagu Makarska

* Makarska arhitektica Marija Medoš, mag. ing. arch. (sa suradnikom Alanom Tvicom, dipl. akademskim produkt dizajnerom) pobjednica je Natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje prostora Vanjski u Šibeniku kojega je raspisao Grad Šibenik, a provelo Društvo arhitekata Šibenik (DAŠ) u razdoblju od 28. listopada 2020. do 18. siječnja 2021. godine. Većinom glasova odlučili su tako članovi Ocjenjivačkog suda Ante Kuzmanić, dipl. ing. arh (predsjednik OS), Madlena Roša Dulibić, dipl. ing. arh. (zamjenica predsjednika OS), Nastja Alfier, dipl. ing. arh., Živana Stošić, dipl. ing. arh. i Joško Vudrag, dipl. ing. arh., a autorici pobjedničkog rada pripada i nagrada u iznosu od 37 tisuća kuna

Na sjednici održanoj 27. siječnja 2021. godine, pak, Ocjenjivački sud većinom je glasova drugonagrađenim proglasio rad autorskog dvojca Mislava Krajine, univ. bacc. ing. arch. i Tomislava Krajine, dipl. ing. arh. (suradnica im je bila Nina Podrug) kojemu je pripala nagrada od 22.200 kuna. Josipa Rogošić, mag. ing. arch. i Andrea Dujić, mag. ing. arch, autorice su trećenagrađenog rješenja koje se nagrađuje sa 14.800 kuna.

Obrazlažući svoju odluku, Ocjenjivački sud istaknuo je, uz ostalo, kako se prvonagrađeni koncept s betonskim površinama dimenzija 5×5 i diletacijama izvedenim u obliku stupa izvrsno uklapa u rješenje zadanog prostora i neprimjetno svladava njegove visinske razlike. Ocjenjivačkom sudu svidio se i izbor korištenih suvremenih materijala te uopće koncept klupa i ukrasnog zelenila.

Inače, na Natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje prostora Vanjski u Šibeniku koji je proveden u skladu s Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza pristiglo je 15 radova arhitekata iz cijele Hrvatske. Svrha i cilj Natječaja bilo je, podsjetimo, dobivanje najboljeg urbanističko - arhitektonskog rješenja uređenja prostora Vanjski u Šibeniku, a od pristiglih natječajnih rješenja očekivala se reafirmacija javnog gradskog prostora, uređenje plohe trga i okolnog prostora u zoni obuhvata, artikulacija gradskog prostora u funkciji različitih scenarija korištenja, rješenje rasvjete, prijedlog hortikulturnog rješenja uzimajući u obzir postojeće stanje, rješenje elemenata urbane opreme, rješenje i uređenje ugostiteljskih terasa te koncept prometnog rješenja.

Izvor: M.D. /https://makarska-danas.com/ 

Saradnik-dopisnik iz Makarske: Nenad Židić

Medijska pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Region

Piše: Jasna Morović

* Biciklist Ivan Okmažić, član Biciklističkog kluba Makarska, dobitnik stipendije Zaklade "Marin Čilić" 

~ . ~ . ~

- Rad, znoj, marljivost, upornost, snaga volje, ustrajnost, ostvareni rezultati… uvijek se isplate i kad-tad budu primijećeni - čestitka je Biciklističkog kluba Makarska upućena svom članu 16-godišnjem Ivanu Okmažiću, a nakon što ih je Hrvatski biciklistički savez izvijestio da je makarski gimnazijalac dobitnik stipendije Zaklade Marin Čilić.

Ivan je u biciklistički svijet zakoračio kao šestogodišnji dječak, a utrke vozi od četvrtog razreda osnovne škole. Iza njega su brojna priznanja i najbolji je biciklistički kadet u Hrvatskoj za prošlu godinu, a 2021. postao je junior, sve uz veliku podršku svoje velike biciklističke obitelji.

- Puno mi znači stipendija od 10 tisuća kuna za deset mjeseci. Biciklizam je naporan, ali i skup sport. Rezervni dijelovi, gume i sve što treba, puno koštaju, a to su i putovanja. Novac će dobro doći. Hvala Zakladi Marin Čilić što je prepoznala moje zalaganje i ljubav prema biciklizmu - kaže Ivan Okmažić koji je ovu stipendiju dobio zajedno s još devet sportaša koji se bave individualnim sportom.

Njegov talent i strast za biciklizmom ranije je prepoznao te nagradio i Grad Makarska darovavši mu mountine bike te gradski bicikl za free style.

Prošlu godinu okrunio je osvajanjem nacionalnog prvenstva u MTB-u, a prvak je bio i na 27. izdanju međunarodne MTB utrke XCO Samobor, koja je uvrštena u kalendar Svjetske biciklističke organizacije. Kao član hrvatske biciklističke reprezentacije, početkom rujna se natjecao na najjačoj cestovnoj etapnoj utrci u Europi za kadete u Češkoj ‘Utrka mira’, izborivši 36. mjesto među 138 kadeta Europe.

Uz sve gimnazijske obveze, a školski imenik je pun petica, Ivanu je normalno ‘obići’ Biokovo i na bicikli prevaliti stotinjak kilometara, pripremajući se tako za najteže brdske izazove.

- Treniram svaki dan. Prevalim šezdesetak kilometara cestom ili ako je brdski trening nešto manje jer je naporniji teren. Sada sam u juniorskoj kategoriji, i cilj mi je i u njoj biti u samom vrhu, među najboljima - kaže Ivan, makarski srednjoškolac koji nas je sve naviknuo na izvrsnost, u učenju i sportu.

.........................

O Ivanu kao i svim drugim članovima, uspesima i radu Biciklističkog kluba Makarska, objavljivaćemo i nadalje, redovno.

........................

Izvor: Makarsko primorje (https://www.makarsko-primorje.com/)

Medijska pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Region

* U vremenu pandemije kada mnogi nisu u mogućnosti da otputuju na godišnji odmor u željena mesta, javio nam se naš prijatelj Božidar Dijan iz Makarske sa setom novih fotografija svog grada 

Podsetimo, Božidar,  za kojeg već možemo reći da je i naš saradnik, poslao nam je prvu seriju svojih autorskih fotografija 24. decembra 2017. želeći tada da čestita "morskim slikama" Božićne praznike, kako reče, po oba kalendara. Sada je situacija nešto drugačija: prvi put jedan nevidljivi protivnik širom planete osujećuje ljude da otputuju ne omiljene ili željene destinacije prvenstveno kada je zasluženi godišnji odmor u pitanju. Turizam, većinom u padu biva kao jedna od glavnih privrednih grana, svuda. - No, bar na ovaj način, mnogima bih poželeo da podignem moral - kaže ovaj mladi makarski preduzetni, koji osim uspeha u poslu, slobodno vreme najviše voli da provodi  vozeći brdskim profi-biciklom po nepreglednim strmim ali zanimljivim stazama gorostasa Biokova koji čuva Makarsku vekovima, da fotografiše i naravno, šeta šljunkovitim plažama čuvenim za makarsko podneblje ili rivom, naravno sa svojom suprugom, Petrom. - Biće fotografija još (i tema), itekako, obećavam. I svi koji vole Makarsku, dobro nam došli, ako ne ovog, ali vjerujmo, idućeg leta, pa se opet vidimo u mom i vašem gradu.

Deset fotografija ponajpre sa umetničkim predznakom (uz naslovnu) koje je sada odabrao i koje pogledajte u galeriji slika odmah ispod teksta, možda su na "prvo oko" i netipične za samu Makarsku i okolinu. Ali baš zato Božo nam je hteo otkriti neke detalje manje poznate, ali one koji na specifičan način potvrđuju romantiku uz bistro more, stručnjaci su dokazali - ovde, najčistije na Mediteranu, biokovski raj za sportiste mnogih grana, kale iz nekog drugog rakursa...

Nije čudo što će vekovno ostati pravilo, jedna slika, bezbroj reči...

Medijska pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Hrvatska

* (Uvod: Pišem sinoć jedan članak, pobrkam Čonoplju i Kljajićevo, zatim pišem drugi članak, pa pobrkam Bački Breg i Bezdan (dešavanja, u oba slučaja). Ustanem jutros, ne znam jesam li spavao u kući ili u stanu. Malo li je?)

Sretnem tako pre nekoliko dana, među brojnim poznanicima pred somborskom ekspoziturom Vojvođanske banke – OTP, komšiju a poduži red, svi uredno na propisnom odstojanju i sa maskama i u rukavicama (nije Sombor džaba svrstan među primerne gradove u doba korone), komšiju, druga kuća do mene, pa kad smo se pozdravili, pitam ga, otkud on u redu, nema pravo na penziju. Ili podižeš penziju uz nečije ovlašćenje? (Pitam onako ozbiljno jer je jako lepo kad se tako pomažemo međusobno i kad smo najsolidarniji, kad god treba). Ma nee, odgovori odmah dobri komšija, to sam učinio juče za tetku što se penzije tiče, a sada želim da podignem nešto od ušteđevine, od ranije... da se ima, ono, ovih dana, za ne daj Bože... S obzirom da mi nije preostalo još puno vremena do kraja roka do nove izolacije a i sam imam još nekolio obaveza prema starijim komšinicama i da uzmem sebi viršle jer ne znam bogznašta veliko da spremim, pozdravismo se još jednom i produžih dalje.

Hmm, ušteđevinu? Možda ju je čuvao za nešto drugo, bolje za daj Bože, a ne za ne daj? Ko zna otkada je čuva, štedi, možda dugoročno? Da li ju je oročio ko nekada recmo, sav normalan svet? Tako mi se nametnulo razmišljanje, pomalo zbunjenom.

A šta će biti kad sve ovo - prođe? Hoće li ostati nešto od ušteđevine? Znam da je govorio pre šest-sedam godina, kako valja krov obnoviti. Nije jefitna baš investicija ta. A starije su već kuće, u Kosančićevoj, Miletićevoj, Radišićevoj, Toplicinoj, dok su bašte velike. Šta pre? Setio sam se namah, da sam kao klinac govorio baki, kako bih voleo u toj velikoj bašti da napravim staklenik. A baka bi se nasmejala, tih dobrih kasnih šezdesetih, „pa dobro dete, moraćeš onda sam da radiš po stakleniku, kad bake ne bude bilo...“ :-)

Odustao sam tako o razmišljankama naspram staklenika (gde bih verovatno sadio visibabe koje najviše volim jer kao vatreni obožavalac leta, iako vodolija, one me nekako najviše asociraju na lepo vreme), pa dođu na red sedamdesete... kada sam svaki prvi zarađeni dinar a bili smo jako zaposlena deca, od recimo honorara, već prvih novinarskih u to vreme i-ha-haj, trošio na putovanja. Makarska, kod drugarice u Francusku, pre toga London kod deda-strica, prvi put, zimovanje na Bovecu u našoj lepoj Sloveniji, pa drugo zimovanje, u Poljskoj sa Gimnazijom. Osamdesete, još jedan London, pa Istanbul, Prag, možda i najlepša po meni, metropola Evrope, opet više puta Makarska, pa i drugi turistički centri duž najlepše nam, jadranske na svetu obale. Nisam mogao da se setim svih svojih destinacija dok sam tako zbunjen i zamišljen jurio do kuće da stignem pre javnog opominjanja na početak i strogo pridržavanje izolacije. A da, nijedan dinar nikad nisam uzeo od mojih kad bih nekud putovao, sve sam to zaradio sam, uvek. Od opet kažem sebi, tada, honorara... te od onih kod školske drugarice Đakovićke u radionici njenog tate čuvenog privatnika kad smo pravili i slagali prelepe elemente za geometriju za đake osnovce, u Bačkoj ulici... Uvek sam još od najranijeg detinjstva cenio putovanja kao veoma važne rekao bih danas čak, institucije.

Devedesete. Taman dođoh u autoistorijskoj vrtešci do njih, kad stigoh do kuće. Petljajući ko i obično po svežnju ključeva na privesku od „Bane Sekulića“ (nekadašnjeg somborskog giganta-fabrike) koje čuvam kao uspomenu koju mi je dao tadašnji tehnički direktor a moj dobri komšija (ne ovaj što je čekao u redu) Aca Subotić, presekoh misli o mojim dekadama i putovanjima unutar njih.

Zašto o njima pričam sad i kakve veze ima uvod (brkanja pomenutih naših lepih sela), te komšija što je čekao u redu u Vojvođanskoj OTP banci da podigne deo ušteđevine koju nije planirao da podigne sad nego za krov, valjda kad nakupi dovoljno a kako sam se, siguran sam, definitivno setio i zaključio, sa mojim navedenim putovanjima u minulim desetlećima? Pitam se i sam, ne znam. 'Em li ga, pa jednom mi je i Kulić (Goran) moj dobri kolega, u starom radiju (Radio Sombor, prim.aut - kojeg više nema), dok smo imali zajedničku šihtu, on za tonskim velikim pultom vrednim oko 25 hiljada evra što je nakon propale privatizacije od 2007. godine netragom nestao, a ja za mikrofonom, vodeći jedan od 85 tročasovnih Sportskih ponedeljaka, rekao u jednom momentu preko signalizacije meni u slušalice u studiju, „Pa samo ti Siniša možeš da spojiš u jednoj emisiji kuglanje, rukomet i umetničko klizanje..“, šeretski se šaleći na moj račun... a eto i sada spajam da li, nespojivo? I da li je "spajanje" sad i onda, isto - moguće?

I elem, dočeka me prvo moj mačak Žuti na terasi koji sa petnaest godina i dalje dobro zna koje granule voli a koje ne, pa prvo što sam uradio njega nahranih, potom sedoh na terasu i popih kafu - ostatak, od jutros kad sam žurio da sve postignem u tih nekoliko dnevnih sati, dozvoljenih spolja. Ostadosmo mačak i ja sami. Izolovani. Opet, ko i brojni drugi.

Mac, mac... što me tako gledaš? E imali smo i mi ušteđevinu, pa smo kupili dva kompjutera i pokrenuli Novi Radio Sombor, aha. Itd... što je trebalo, za početak. A tvoj novi gazda (ja) nakon odlaska tvog pravog gazde (mog tate i tvog vršnjaka) u večnost u decembru prošle godine, sinoć pobrkao lonce dok je članke kucao. Članke za život? Da bismo zaradili i imali za isti taj život. Pa da, proćiće Žuti i ovo. Hajmo da radimo. Da nastavimo ono što znamo, a da manje grešimo i brkamo, ko sinoć. Jer sve je pitanje koncentracije, ovih dana. Uglavnom, verovatno. I izolatorno, kako god, sva slova ostaće na svom mestu. 

Vaš urednik

U tom Somboru, 12. aprila, prestupne 2020.

Objavljeno u Prva vest

* Nakon gotovo cijelog tjedna koncerata, glazbenih radionica i velikog interesa publike peto izdanje Makarska Jazz Festivala (22-27. 08) okončano je u velikom stilu, na još jednom prepunom Kačićevu trgu i u iznimnoj atmosferi u kojoj su završni čin ovogodišnjih festivalskih zbivanja odigrali Radojka Šverko i Big Band Makarska

Nakon što je u nedjelju (26. kolovoza) kiša poremetila program, poslednje večeri je centralna pozornica Jazz festivala ponovo bila okružena stotinama posjetitelja – nakon kraćeg instrumentalnog uvoda Big Banda uz taktove Steviea Wondera i Jaca Pastoriusa Makaranima  brojnim gostima, turistima, se na bini pridružila i hrvatska glazbena diva Radojka Šverko, a publika je tijekom večeri istinski uživala kako u pop rock standardima, tako i u onim intimnijim pjesmama koje je Šverko izvodila u pratnji klavira, te za ovu priliku okupljenog revijskog orkestra s gudačkom sekcijom. Dvosatni koncert završio je uz Simply the best te najveći hit Šverko, pobedničku skadbu sa 'Splita 70', jedan od večitih evergrina domaće pop i zabavne glazbe Kuda plovi ovaj brod za bis, uz dugotrajni pljesak i ovacije makarske publike kojima je na pravi način zaokružena šestodnevna glazbena priča u našem gradu.

Kada se podvuče crta, ovogodišnje izdanje bez sumnje je uspješno potvrdilo Makarska Jazz Festival  kao nezaobilaznu kulturnu manifestaciju u smiraju ljetne sezone, a koja uz dovoljnu podršku ima jasno vidljiv potencijal za još veće domete. U šest dana održano je šest uzbudljivih koncerata (nastupali su još Nenad Vasilić Quartet, Mike Sponza Band, Tamara Obrovac, Vlatko Stefanovski Trio) uz dvije glazbene radionice, nažalost zbog vremenskih prilika jedan je koncert bio otkazan (Puzzle’s Gang Band) dok su još dvije glazbene velikanke, Gabi Novak i Bisera Veletanlić u pratnji Matije Dedića i Vasila Hadžimanova umjesto na Ljetnoj pozornici nastupili u crkvi sv. Marka.

Za vrijeme trajanja festivala odaziv je bio i više nego dobar, koncerti na Kačićevu trgu bili su izuzetno posjećeni, a atmosferu u Makarskoj su, sasvim zasluženo, hvalili i sami izvođači. Bez obzira što je kiša poremetila možda i najiščekivaniji festivalski dan, organizatori nakon svega ne mogu biti nego prezadovoljni učinjenim, što će potvrditi i pokretačica Jazz festivala Klaudija Vuković Vujčić.

– Zahvaljujem Gradu Makarskoj, Turističkoj zajednici Makarske, svim sponzorima koji su nam pomogli da se ova priča nastavi i dalje, te naravno veliko hvala i izvođačima koji su na kraju i najzaslužniji za ovako dobru atmosferu koja nas je pratila kroz sve ove dane. Na kraju, hvala i svima koji su sudjelovali u samoj organizaciji, bilo nas je malo i jesmo umorni nakon svega, ali i prezadovoljni jer vjerujem da su ljudi mogli prepoznati kvalitetu i raznovrsnost ovogodišnjeg programa. O tome najbolje govori posjeta, ali i reakcija posjetitelja na Kačićevu trgu - kazat će Klaudija Vuković-Vujčić.

(Delu ovogodišnjeg jubilarnog, 5. Makarska Jazz Festivala prisustvovali su tokom radnog odmora i predstavnici ekipe Novog Radio Sombora, dajući najvišu ocenu manifestaciji, o kojoj ćemo još objavljivati).

Izvor: O.F. / Grad Makarska 

Objavljeno u Prva vest

* Makarska. Statistike kažu, da je bila u vreme "velike države" najomiljenije mesto za domaće turiste. Te činjenice vraćaju se i u ovo, novije doba

Romantika u suton na makarskim plažama u svom punom zanosu

     Budno pažena gorostasnim planinskim divom Biokovom, stešnjena brižljivo nesagledivim borovim šumama odmah u podnožju najveličanstvenije planine na Jadranu koju krasi i najviši vrh na moru, Sveti Jure (1862 m nadmorske visine) što se ponosno nadvisio nad svoj lepi grad, Makarskoj je priroda istovremno darivala duž celom rivijerom dugom 52 kilometra najudobnije, šljunčane plaže. Bog je tu poklonio sve - i za sve generacije. Dok romantika od svetionika na rtu Sveti Petar gde hiljade zaljubljenih parova svake godine ostavljaju u sve dužoj nisci zaključane katance ljubavi, do preko puta, Osejave, drugog makarskog poluostrva sveg od bleska - udzajmo se u to i dalje, nedodirnute prirode za čula sva.

Harmoniju starog-vekovno nedodirnutog i od svih vlasti sačuvanog jezgra grada i nove Makarske koja se sve širi, deli i spaja velelepni rt Sv. Petar u kojem su sačuvani ostaci nekadašnjeg grada Mucruma, preteče današnje Makarske

     Nije i potrebno Makarsku posebno reklamirati. No činjenice nas upućuju na ove rubrike na našem portalu o tom gradu koji deluje mnogo šire, veće, nego što to sam broj stanovnika i kazuje. No nije samo letnji turizam ovde moguć, poput većine drugih morskih gradova i turističkih centara. Upravo Biokovo daje i zimi te šanse onima koji nešto više vole zimu no leto. Botanički vrt je posebna priča, a njega je svojevremeno u ovom nacionalnom parku-planini, zajedno sa stotinama plahovitih i prelepih divokoza, u suri kamen te starogromadne planine usadio duša Makarske, fra Jure Radić.

Udobne sitno-šljunčane plaže su jedno od najvećih prirodnih bogatstava Makarske i čitave rivijere

     A naš prijatelj, prijatelj i Novog Radio Sombora. rođeni Makaranin, Ivo Lovreta još je jedan stanovnik ovog grada (blago njemu mnogi bi rekli :-) ) koji nam za naš portal šalje kombinaciju ovih fotografija koje su pred vama. Tako se i oni najmlađi, koji još nisu pohodilu Makarsku i njenu čuvenu Rivijeru, mogu uveriti u ovdašnji čudesni sklad - karakteritstike sva četiri godišnja doba a sva stopljena kao u jedno. Uostalom, svetski naučnici su odavno utvrdili da je najbistrije more na Mediteranu upravo tu, uz jedno od bisera Makarske rivijere, mesto Promajnu, nekoliko kilometara severno od Makarske, putem Omiša prema Splitu. 

Neko je u kamenu uklesao SFRJ - nostalgija se pobeđuje

     Dakako, Jugosloveni su kao domaći turisti u doba tadašnje države, bili najčešći turisti odlaženjem na letovanje u Makarsku što se čitavog Jadrana tiče pa je Makarska poptimila epitet metropole ili "glavnog grada" domaćeg turizma. Nebrojeni se sećaju svojih prvih ljubavi uz nišku grupu Galija i uz njihove pop-hitove, ples "telo uz telo" u kampu pretežno za mlade, "Goran - Savinja" u središtu Velike plaže... ili... uz emotivne resitale jedne od najpopularnijih kantautorki, Novosađanke Ljiljane Petrović  koja je solo uz svoju akustičnu gitaru svakog leta, tu blizu svetionika, razgaljivala srca na improvizovanoj letnjoj pozornici od snova. A u vreme sadašnjem u kojem živimo, poput refrena poznatog hita, "Sve se vraća, se plaća" - sve više gostiju i Makarskoj se iz Srbije vraća. Stara prijateljstva između onih "iskusnijih" turista i njihovih dugogodišnjih domaćina u gradu podno Biokova su lako obnovljena, a srdačnost makarsku upoznali su poslednjih deceniju, i oni mlađi, pa se Makarskoj i narednog leta vraćaju. Sudeći po navedenim činjenicama, tako je to još više eskaliralo i tokom ovog, turističkog leta.

Zimske čari i tokom najhladnijeg dela godine, u ovoj letnjoj turističkoj prestonici mogu da privuku i one koji više naginju zimskim čarolijama što deluju posebno i neobično, naročito uz morske talase i hridi

     Našem prijatelju Ivi Lovreti, kao do sada kako smo objavljivali albume i njegovog sugrađanina - takođe frenda Novog Radio Sombora, Božidaru Dijanu - a objave će ići i nadalje (kao i o drugim turističkim centrima, kako na hrvatskom Jadranu, tako i drugde, odakle nam god drage čitateljke i čitaoci pošatelje fotografije), još jednom velika hvala. Prvenstveno hvala, na trajnom prijateljstvu. Pa... i nostalgiju na taj način pobeđujemo. Zajedno je "lečimo". Kako za nekim dobrim prošlim vremenima, tako još jače sada, ponovnim susretima.

Naš prijatelj i prijatelj Novog Radio Sombora Ivo Lovreta, Makaranin, autor ovih fotografija

Beleži: Ekipa Novog Radio Sombora

Fotogalerija:

Makarske čarolije i magije

Iz kamena ovde najšarlokijie cveće raste

Među brojnim čuvenim makarskim plažama izdvaja se i popularni Nugal, do kojeg vas vodi ugodnih 40-tak minuta lepe šetnje rekreativnog tipa, kroz raskošnu šumu Osejava

Plaže u Makarskoj preovladaju najfinijim, sitnim šljunkom, ali i oni koji vole da "kombinuju" kupanje i izlaganje Suncu na drugi način, priroda poklanja i stene do kojih se sasvim lako i pristupačno silazi i stiže

Evo još malo makarske zime... :-) takođe, sa svojim neobičnim a za more zaista retkim doživljajima

Još jedna panorama sa mora na Makarsku i njene uvale

I tu priči nikad nije kraj - jer priču, romantika nastavlja...

Objavljeno u Turizam
Strana 1 od 2

Kontakt

Venac Stepe Stepanovića 9
25000 Sombor, Srbija

e-mail:

office@noviradiosombor.com

Telefon: +381-25-510-16-41
Mobilni: +381-65-8-675-445

http://noviradiosombor.com

Internet radio: Novi Radio Sombor

http://www.omiljeniradio.com/index.php/radio-uzivo-online-srbija/1130-novi-radio-sombor-uzivo-online.html 

POSTANITE SARADNICI

Svi koji želite, možete da postanete saradnici Novog Radio Sombora, bilo gde da živite i boravite.

Izaberite oblast, pošaljite vest, informaciju, fotografije.

Dobrodošli saradnici u marketingu i oglašavanju!

Javite se na e-mail:

office@noviradiosombor.com

Telefon: +381-65-8-675-445

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…