Prikazivanje članaka po tagu Velika Britanija
U čitavom Ujedinjenom Kraljevstvu protiče 14. Mesec Srbije (Serbian Month) pod okriljem Srpskog saveta Velike Britanije
* Mesec Srbije koji organizuje i vodi Srpski savet Velike Britanije, pokrenule su tri organizacije (Srpski savet Velike Britanije, Srpski siti klub i Srpsko društvo) kako bi bila prikazana kreativnost i talenat srpske zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu i Srbiji u oblastima umetnosti, muzike, zabave, obrazovanja i sporta. Vremenom je zaokupila interesovanje i maštovitost više od trideset organizacija, brojnih pojedinaca i Vlade Srbije, koji su se pridružili ovoj proslavi srpske kulture i nasleđa i njenog doprinosa britanskom društvu
Čitavo dešavanje počelo je proslavom Dana Svetog Save 27. januara, ekskluzivnim virtelnim obilaskom Srpske pravoslavne crkve Svetog kneza Lazara, poznate i kao Lazaraca, u Birmingemu i trajaće sve do 1. marta, popularnim događajem “Čašica razgovora - srpski zetovi”, kada će sekretarka Srpskog saveta i programska direktorka Meseca Srbije 2022. Maja Jordan biti moderatorka razgovora sa strancima oženjenim Srpkinjama.
Kompletan program manifestacije koja obuhvata čak 26 dešavanja sadržan je tradicionalno u katalogu, na 112 strana, koji možete da otvorite na linku:
https://serbiancouncil.org.uk/wp-content/uploads/2022/01/Serbian-Month-in-GB-2022.pdf,
isto tako čitav program događanja dostupan je osim na kraju kataloga i na linku:
https://serbiancouncil.org.uk/serbian-month-2022/
Veoma smo ponosni - napominju u Srpskom savetu Velike Britanije, na put na kojem istrajavamo godinama, posebno kada se osvrnemo na početak, tu prvu Srpsku nedelju u Velikoj Britaniji održanu u Lidsu i Londonu, 2008 godine. Od samog početka sa nekoliko događaja, iz godine u godinu interesovanje je prerastalo u ostvarenje niza priredbi da bi i nastao Mesec Srbije sa impresivnim programskim sadržajima, koji protiče u brojnim mestima i gradovima širom Britanije.
Svake godine sve više organizacija i pojedinaca se pridružuje programu, pokrivajući sve veći broj gradova širom Velike Britanije. Tokom svih ovih godina Mesec Srbije je organizovan u Londonu, Oksfordu, Kembridžu, Redingu, Birmingemu, Noriču, Halifaksu, Bedfordu, Piterborou, Lesteru, Koventriju, Jorku, Edinburgu, Liverpulu, Brajtonu, Tanbridž Velsu, Forest Rouu, Mejdenhedu, Leamington Spa, Dorčesteru, Baroudenu, Milomu, Berkamstedu i Voringtonu.
Mesec Srbije se sada smatra najvećim srpskim festivalom te vrste u svetu. Ovo je veliko dostignuće srpske dijaspore u Velikoj Britaniji i dokaz je kreativnosti organizacije Srpski savet i njene sposobnosti da rade zajedno, sarađuju sa drugima, za dobrobit čitave srpske zajednice. Za proslavu i obeležavanje desetogodišnjice Meseca Srbije u Velikoj Britaniji izdat je poseban katalog koji je toliko dobro prihvaćen da se sada izdaje svake godine.
Katalog obuhvata program događaja i informacije o srpskim organizacijama i grupama u Britaniji, britanskim organizacijama koje sarađuju sa Srbijom i uspešnim britanskim srpskim akademicima, umetnicima i sportistima. Katalog prikazuje bogatstvo i raznolikost srpske zajednice u Velikoj Britaniji i značajan doprinos koji ona daje britanskom društvu. Pokazao se kao odličan način, da svi zainteresovani saznaju informacije o srpskoj zajednici i istovremeno tipičan je promotivni materijal koji se može koristiti tokom čitave godine, a ne samo tokom Meseca Srbije.
Organizatori se zahvaljuju svim organizacijama i pojedincima koji su omogućili ovo dostignuće, kao i sponzorima. Organizacije koje su godinama učestvovale u programu Meseca Srbije su: Serbian Orthodox Church, Embassy of the Republic of Serbia, Britic, Serbian Council of Great Britain, Serbian City Club, Serbian Society, Pro Art & Co, Serbian Library, Istros Books, British Library, ASWA (The Association of Serbian Writers and Artists Abroad), Serbian Schools, Jasenovac and Holocaust Memorial Foundation, Memorial service for Women in foreign medical missions in Serbia and related fronts during the Great War, British-Serbian Chamber of Commerce, ROD, London Sport Society, British-Serbian Medical Association, Norfolk & Norwich Novi Sad Association, Coventry & Belgrade Twinning Cities, Circle of Serbian Sisters - Kosovo Maiden, Lifeline, Naše pozorište u Londonu, Fetch Theatre, ARTEM, Around the Globe Music & Arts, Contemporary Balkan Art, Fine Art Escape, EXER, Art Media Group UK, Serbian Fairy Tales, North Kensington Library, Sofranac Ltd, Balkan Sizzler, Aspire Trust, Center for Study in Cultural Development Serbia, York University, UCL, Association Ognjena Marija of Livno, kao i mnogobrojni pojedinci.
Napomenimo da su stranice 75 i 76 Kataloga pripale dobrotvornoj organizaciji Rejmon Nikole Trast (Raymond Nicolet Trust) sa kojom naš medij sarađuje odranije i o čijim aktivnosti redovno objavljujemo.
O organizaciji
Srpski savet Velike Britanije (SCGB) je nezavisna, neprofitna i nepolitička organizacija osnovana radi promovisanja interesa srpske zajednice u Velikoj Britaniji. SCBG je osnovan u Londonu u februaru 2004. godine nakon više od godinu dana intenzivnih konsultacija unutar srpske zajednice u Velikoj Britaniji. U razvijanju naših ciljeva, stoji u uvodu portala, nastojali smo da dobijemo podršku i savete od postojećih organizacija dijaspore i niza istaknutih pojedinaca iz svih sfera života. Naše članstvo odražava ovaj cilj, sa članovima koji dolaze iz različitih sredina.
Link portala Srpskog saveta Velike Britanije je:
https://serbiancouncil.org.uk/
Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor
(Sva autorska prava eventualnog daljeg objavljivanja ove rubrike i njenog celovitog sadržaja postavljeno na portalu Novog Radio Sombora bez upita i dozvole bilo koje strane ili pojedinca zaštićena i zadržana svim relevantnim pravnim mehanizmima)
Nataša Davidiv i njena Juvelirnica „Davidov London Jewellery": Nismo bogati zbog onoga što posedujemo već zbog onoga što dajemo
* Gospođa Nataša Davidov iz juvelirnice „Davidov London Jewellery“ velikodušno je donirala Fondaciji Rejmon Nikole Trastu šest komada jedinstvenog funkcionalnog nakita za trudnice koje je ona dizajnirala
Narukvice iz kolekcije „Aska Maternity Movement Bracelet“ omogućava budućim mamama da prate kretanje svojih beba i tako im pruže osećaj sigurnosti, pogledajte sajt: (https://www.askamaternitymovementbracelet.com).
Tri narukvice su izrađene od ružičastog kvarcnog srebra, a tri od ružičastog kvarcnog zlata. Nataša je takođe poklonila jednu „Exquisite Quartz and Baroque Pearls“ ogrlicu od kvarcnog i baroknog bisera iz njihove kolekcije luksuznog nakita. Obe donacije su na prodaju sa ciljem pružanja podrške obrazovanju u Srbiji.
Osim toga, „Davidov London Jewellery“ će donirati Rejmon Nikole Trastu 10% od prodaje bilo kojeg predmeta iz njihovog kataloga.
Za više detalja, posetite novu stranicu na:
https://www.raymondnicolettrust.com/creative-industries/davidov-london-jewellery
Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor
Zašto je pandemija povećala interes za jačanje radničkih sindikata?
Autorski tekstovi / Piše: Predrag Zvijerac
* Sigurnosni problemi poput požara u tvornici i urušavanja rudnika u prošlosti često potaknuli kolektivne akcije, budući da su radnici osjećali da su im životi ugroženi
Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization - ILO) ocijenila je da radničke organizacije imaju presudnu ulogu u suzbijanju pandemije novog korona virusa SARS-CoV-2 i COVID-19, bolesti koju izaziva.
ILO navodi da je ova tekuća pandemija najteža kriza od Drugoga svjetskog rata s kojom se svijet suočava.
“To nije samo pitanje javnog zdravstva, već uzrokuje velike poremećaje u svijetu rada. Radničke organizacije imaju presudnu ulogu u suzbijanju pandemije”, naglasili su iz ILO-a.
Pandemija kao motivacija
Vanredna situacija izazvana pandemijom COVID-19 poremetila je tržište rada. Multinacionalne kompanije širom svijeta masovno otpuštaju radnike, dolazi do smanjenja plaća i radnog vremena, korištenja obaveznih odmora, uključujući i neplaćeni ili se pregovara o novim uvjetima ugovora. Suočeni s ovim scenarijem, radnički sindikati kao tijela za kolektivno pregovaranje i slobodno udruživanje radnika te socijalni dijalog postali su demokratski minimum za društva suočena s krizom. Posebno je to slučaj s medicinskim radnicima.
Istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama su pokazala da zdravstvene ustanove u kojima su organizirani sindikati imaju bolji ishod za pacijente jer će vjerojatnije imati inspekcije koje mogu pronaći i ispraviti opasnosti na radnom mjestu.
Druga studija je pokazala da su i starački domovi u New Yorku čiji su radnici u sindikatima imali niže stope smrtnosti od COVID-19, kao i bolji pristup osobnoj zaštitnoj opremi te jače mjere kontrole infekcije od ustanova čiji uposlenici nisu u sindikatima.
Prepoznajući to, neki radnici osnivaju nove sindikate ili prvi put razmišljaju o organiziranju. Drugi, koji već pripadaju sindikatu, preuzimaju aktivnije vodeće uloge, glasaju za štrajk, pokreću kampanje javnog informiranja i podnose tužbe protiv poslodavaca, kao što su to napravili uposlenici HCA Healthcare and Riverside Community Hospital iz Južne Karoline koji su tužili ovaj lanac bolnica za neadekvatnu zaštitu uposlenika, bolesnika i zajednice.
Najveći sindikat medicinskih sestara u New Yorku pokrenuo je u aprilu prošle godine slične tužbe protiv zdravstvenog odjela svoje države i dvije bolnice u New Yorku. U to je vrijeme regija New Yorka bila središte pandemije u zemlji.
Studije pokazuju da je vjerojatnije da će se medicinski radnici zaraziti korona virusom nego opća populacija, a stotine su umrle. Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, među zdravstvenim je radnicima zabilježeno najmanje 138.000 slučajeva zaraze korona virusom, uključujući 637 smrtnih slučajeva, iako savezna agencija kaže da su te brojke premale, jer podaci koje prikupljaju ne sadrže uvijek profesiju ljudi.
- Razgovarali smo s radnicima koji su rekli: ‘Bio sam protiv sindikata prije pet godina, ali COVID je to promijenio’” - kazala je Cass Gualvez, direktorica sindikalne organizacije International Union-United Health Workers West iz Kalifornije, a prenio National Public Radio (NPR).
Ne organiziraju se samo medicinske sestre i respiratorni terapeuti, već i radnici koji pripremaju hranu i osoblje za čišćenje, uključujući i one iz ruralnih dijelova SAD-a u kojima je sindikalna zastupljenost tradicionalno slaba.
Organiziranje u sindikate nije lijek, priznaju sindikalni dužnosnici. Njihovi su se članovi tokom pandemije suočavali s nedostatkom osobne zaštitne opreme i visokim stopama zaraze. No, kolektivna akcija može pomoći radnicima da poguraju i postignu neke promjene, rekli su.
David Zonderman, stručnjak za povijest rada na Državnom univerzitetu Sjeverne Karoline, rekao je da su sigurnosni problemi poput požara u tvornici i urušavanja rudnika u prošlosti često potaknuli kolektivne akcije, budući da su radnici osjećali da su im životi ugroženi. No, zakoni o radu mogu otežati organizaciju, rekao je Zonderman, a mnogi napori za udruživanje u sindikate neuspješni su.
- Poznato je da su posebno poslodavci u zdravstvu pokretali agresivne i dobro financirane protusindikalne kampanje - rekla je Rebecca Givan, stručnjakinja za studije rada s Univerziteta Rutgers.
- Ipak, radnike bi moglo motivirati ono što su svjedočili tokom pandemije - dodala je.
BBC navodi kako se od vrhunca udruživanja 1970-ih sindikati u industrijaliziranim zemljama muče kako zadržati starije članove i regrutirati mlađe.
Mladi i sindikati
U Velikoj Britaniji i Francuskoj broj sindikata otprilike je polovina onog koje je bila u doba procvata sindikata iako je tada još uvijek bila manjina radnika koji su bili u sindikatima. Situacija je još lošija u SAD-u, gdje je članstvo u sindikatu opalo s oko 25 posto radne snage u 1970. na deset posto trenutno.
Sveukupni trend bio je da sindikat privlači zaposlenike srednje i starije dobi, obično one koji imaju stalne poslove ili stalne poslove u javnom sektoru ili u industrijama u kojima su sindikati u prošlosti bili važni. No, takve su se industrije suočavale sa stalnim padom, dok su sindikati imali tendenciju manjeg utjecaja na područja poput maloprodaje, ugostiteljstva i zdravstva. A upravo to su vrste poslova na kojima mnogi mladi započinju karijeru, često s niskim plaćama i ugovorima na određeno.
No, 2019. godine osnovan je pokret Zaposlenici Amazona za klimatsku pravdu (Amazon Employees for Climate Justice). U početku se zalažući za snažnije akcije ove kompanije protiv klimatskih problema, njezino zagovaranje proširilo se na pitanja poput bolje zaštite od COVID-19 za zaposlenike Amazona i godišnje odmore.
Nezavisni radnički sindikat Velike Britanije (The Independent Workers’ Union of Great Britain), koji zastupa radnike koji se najčešće ne udružuju u sindikate, uključujući spremačice, recepcionare, radnike u dobrotvornim organizacijama i programere igara, također je u martu 2020. zabilježio porast broja novih članova koji su stariji od 35 godina. Iz sindikata kažu kako je, sve u svemu, porast broja članova bio skroman, ali značajan i nastavlja se.
- Mladi se članovi nam se pridružuju, jer je COVID-19 jasno stavio do znanja da se čak ni naša osnovna prava, čak ni zdravlje i sigurnost, u ovoj krizi ne mogu uzeti zdravo za gotovo - kazao je predsjednik ovog sindikata Henry Chango Lopez.
Institut za ekonomske politike iz Washingtona navodi da kreatori politika moraju provesti reforme koje promiču kolektivnu moć radnika.
Čelnici koji su zainteresirani da iskoriste svoju moć kako bi zaustavili i preokrenuli četiri desetljeća star trend porasta nejednakosti i gotovo stagnacije plaća za većinu radnika, ne mogu si priuštiti čekanje, naveli su iz ovog instituta.
Izvori: UGS Nezavisnost i Radio Slobodna Evropa
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
Fondacija “Raymond Nicolet Trust“ organizuje nagradni umetnički konkurs na aktuelnu temu pandemije koronovirusa
* Svetski glasovita Fondacija “Raymond Nicolet Trust“ organizuje umetnički konkurs na temu:
„Koje ste nove veštine naučili tokom pandemije COVID-19 virusa #ostanitekodkuće?
Svedoci smo da je čitav svet pred velikim izazovom i dužni smo da odgiramo svoju ulogu kako bismo pobedili situaciju u kojoj smo trenutno. Istovremeno se moramo naučiti novim načinima života i učenja. Verujemo da je ovo sjajna prilika da naučite nešto novo. Naš umetnički konkurs govori baš o tome. Pošaljite nam svoje umetničko delo koje bi ilustrovalo novu veštinu koju ste naučili.
Konkurisati možete na tri načina:
1. Slika ili poster
2. Prezentacija slika
3. Crtež
Pošaljite nam i nekoliko rečenica koje vas opisuju, a sadrže podatke o vašim godinama, kao i opis vaše veštine koju želite da predstavite. Tekst maksimalno treba da sadrži do 300 reči.
Iz Francuske, Srbije, Grčke i Velike Britanije izabraćemo po tri pobednika.
Njihovi radovi biće štampani u zajedničkoj knjizi iz svih zemalja. Svaki pobednik iz svake zemlje dobiće 10-inčni tablet računar kao nagradu.
Rok za prijavu je: 31. avgusta 2020. godine.
Sve podatke nam pošaljite na mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
https://www.raymondnicolettrust.com/events/2020/art-competition
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
Pozivamo vas na prvi put u Somboru jedinstvenu izložbu crteža dece Internacionalne Britanske humanitarne organizacije Rejmon Nikole Trast
* Ovom prilikom vas pozivamo na otvaranje Izložbe dečijih radova pod nazivom “Nacrtaj svoju idealnu školu” u organizaciji prertižne internacionalne Fondacije “Rejmond Nikole Trast” sa sedištem u Velikoj Britaniji
Fondacija već duže vreme pomaže na različite načine obrazovanje dece u Srbiji, a izložba dečijih radova predstavlja na prvi put mogućnost da se bolje upoznamo i uživamo u dečijem umeću, kreacijama i stvaralaštvu najmlađih.
Izložba će biti održana u sredu, 19. februara, sa početkom u 18 časova u Dečijem odeljenju Gradske biblioteke “Karlo Bijelicki” u Somboru.
Ovaj, po prvi put ovako organizovan događaj u Somboru, gde će biti afirmisani radovi iz tri škole koje se prvi i u sureću, gostiju iz Osnovne škole “Posavski partizani” iz Obrenovca, Studija stranih jezika Linqua Sombor, kao i Osnone škole “Avram Mrazović” u Somboru, otvoriće Antonija Nađ Kosanović, gradska većnica za sport, omladinu i decu.
Uz uživanje kraj pedeset crteža osnovaca iz navedenih osnovnih škola, zanimljivo kratku priču kako kaže, iz srca, imaće osnivačica Fondacije, gospođa dr Christine Hilchenko, dok će mr, dipl. oligofrenolog Zoran Kovačić, profesor u školi “Vuk Karadžić” ukratko prezentovati na moderan način početak ove humanitarno-donatorske saradnje između Velike Britanije i Srbije kroz kratke priče-slajdove o Fondaciji.
Muzičko-zabavni program začiniće nagradama ovenačni učenici Muzičke škole ”Petar Konjović”, a đaci škole “Vuk Karadžić” svojim prigodno pripremljenim petominutim igrokazom.
Logističku podršku nesvakidašnjem dešavanju u Gradskoj biblioteci “Karlo Bijelicki” Sombor, na čelu sa drirektorkom Natašom Turkić i njenim saradnicima, dala je Gradska uprava Grada Sombora, a uz partnerstvo sa Fondacijom The Raymond Nicolet Turst - Lodnon/Kembridge od strane somborskog Udruženja Podium. Novi Radio Sombor kao medijski pratilac poziva sve svoje cenjene kolege da zajednički pratimo događaj, kao i sve naredne srodne, koji će biti nizani u našoj i drugim sredinama.
Molimo Vas, kažu domaćini, da za sve informacije kontaktirate gospodina Zorana Kovačića na telefone 065/230-47-57 ili mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Donosimo i imena učenika radova koja su se potrudila da uđu u uži izbor za sticanje vrednih nagrada:
*Maja Paučinac Studio stranih jezika “Linqua”, Sombor |
*Maša Lukić Studio stranih jezika “Linqua”, Sombor |
*Dunja Korica Studio stranih jezika “Linqua”, Sombor |
*Milica Galetin Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
*Zoran Lugumerski Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
*Sofija Cvetković Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
*Marina Knežević Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
*Strahinja Čalmić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
*Anđelina Tešić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Mia Radenković Studio stranih jezika “Linqua”, Sombor |
Rina Božičković Studio stranih jezika “Linqua”, Sombor |
Holo Robert Studio stranih jezika “Linqua”, Sombor |
Dušica Bukva Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Tea Terzin Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Petar Draganov Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Olga Brcanski Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Luka Golub Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Aleksa Radanović Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Lara Zujić Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Dunja Došen Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Jovan Đomba Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Lena Spasić Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Hana Matošević Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Laura Manc Osnovna škola “Avram Mrazović”, Sombor |
Todor Hadži-Ristić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Ema Bajić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Veljko Ilić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Teodora Stošić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Nina Rančić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Uroš Blažić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Sara Pašić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Relja Rosić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Filip Jovanović Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Luka Nikolić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Vuk Rančić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Gabrijela Jović Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Anđela Ilić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Mia Eror Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Despot Zlatkov Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Anđelija Nedeljković Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Milan Rajković Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Nemanja Grozdanović Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Vuk Timotić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Andrijana Tomić Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Mladen Marković Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac |
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
Srbija privukla rekordan broj grinfild investicija - navodi britanski list Fajnenšel tajms
* Britanski list Fajnenšel tajms u najnovijem broju objavio je tekst o privrednim potencijalima koje nudi Srbija
Jedan od najtiražnijih evropskih listova naime navodi da je u Srbiju prosle godine ušla rekordna količina direktnih stranih grinfild investicija.
List podvlači da tu situaciju "bez presedana", sa 107 projekata vrednih 5,8 milijardi dolara, pokreće proizvodnja.
Izvor: Tanjug
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor